Precizni proračun

Iz donje se tablice može lako izračunati kolika će biti prosječna godišnja potrošnja energenata za 1 m2 vanjskog zida izrađenog od različitih građevnih materijala s i bez toplinske izolacije.

Vrijednost koeficijenta prolaza topline U (W/m2 K) pomnožena sa 100 približno pokazuje koliko će se potrošiti kWh/god.

Tablica vrijednosti koeficijenta prolaza topline U* W/(m2K) i približan izračun utroška energenata *(ranije “k”)

Vanjski zid Topl. prov. W/(mK) Deb. zida (cm) Bez izol. sust. (W/m2 K) Stiropor
5 cm*
Stiropor
6 cm*
Stiropor
8 cm*
Stiropor
10 cm*
Beton 2,50 16,00 4,27 0,65 0,55 0,43 0,35
Beton 2,50 18,00 4,13 0,64 0,55 0,43 0,35
Beton 2,50 20,00 4,00 0,64 0,55 0,42 0,35
Blok opeka 0,48 19,00 1,77 0,53 0,47 0,37 0,31
Blok opeka 0,48 25,00 1,45 0,50 0,44 0,36 0,30
Blok opeka 0,48 29,00 1,29 0,48 0,42 0,35 0,29
Puna opeka 0,68 25,00 1,86 0,54 0,47 0,38 0,32
Puna opeka 0,68 38,00 1,37 0,49 0,43 0,35 0,30
Blokete 1,10 19,00 2,92 0,60 0,52 0,41 0,34
Blokete 1,10 25,00 2,52 0,58 0,51 0,40 0,33
Blokete 1,10 29,00 2,31 0,57 0,50 0,39 0,33
Porobeton 0,18 20,00 0,78 0,39 0,35 0,30 0,26
Porobeton 0,18 25,00 0,64 0,35 0,32 0,27 0,24
Porobeton 0,18 30,00 0,54 0,32 0,29 0,25 0,22

* Vanjski zid sa ugrađenim sustavom sa STIROPOR EPS–F. U (W/m2K)

Tako bi u primjeru fasadnog zida od šuplje glinene opeke d = 25 cm, prosječna potrošnja električne energije bez toplinske izolacije bila 145 kWh/god, a s ugrađenim sustavom na 6 cm debelim pločama Stiropora odnosno 44 kWh/god.

Vrijednosti se odnose na 1 m2 btto promatrane plohe zida/krova.

Približan utrošak energenata može se na isti način izračunati i na primjeru jednog jednoslojnog ravnog krova s armirano betonskom krovnom pločom.


Prolaz topline

Toplinska se izolacija vanjskih zidova - fasada, loggia, stropova iznad otvorenih prolaza, stropova iznad negrijanih prostora i dr. najviše izvodi kao:

  • povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune
  • sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom

Sustavi zadovoljavaju zahtjevima:

  • ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti;
  • eliminiranja toplinskih mostova;
  • toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju;
  • sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u građevnom elementu i na unutrašnjoj površini građevnog dijela/elementa zgrade;
  • zaštite građevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada;
  • osiguranja zdravog i udobnog boravka;
  • značajne uštede energije za grijanje ili hlađenje;

Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje, zaštiti građevnog elementa od pregrijavanja, sprječavanju kondenzacije vodene pare, toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i, najvažnije, udobnom i zdravom stanovanju.

Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. Za svaki grijani građevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom, negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi građevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima.

Dijagrami

Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izrađen od šuplje opeke od gline d = 25 cm, bez toplinske izolacije, ožbukan s obje strane.

Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograđen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F, debljine 6 cm

Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). Ohlađen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu, osjećaj propuha i hladnoće. Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. Što su razlike temperature između tijela i građevinskih elemenata koje ga okružuju veće, tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju.

Da bi boravak bio ugodniji, prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata, ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban, razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage. Sve to pogoduje, u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, mogućem nastanku površinske kondenzacije. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih građevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani, koja omogućuje akumulaciju topline, odnosno njihovo zagrijavanje i manje razlike u temperaturama između njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama.

Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od - 5 0C ), površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C, a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama, a na površini se zidova ne stvara kondenzat. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine. Zid je toplinski stabilan.

Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju, sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom građevnom dijelu zgrade. Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim provjetravanjem), tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog građevinskog elementa.

Akumulacija topline vanjskih višeslojnih građevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor, odnosno veću debljinu toplinske izolacije. Zato, kada je to moguće, treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane, jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih građevnih elemenata i nastanku kondenzata, prvenstveno na tim mjestima.

Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata.

U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C, posebno u večernjim satima. Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova, površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. Boravak je zdrav i ugodan, a temperatura zraka u prostorijama, niti kod najvećih vrućina, ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C, koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima.

Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. Zrak u prostorijama tijekom dana, a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova, koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka. Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije, zidovi se hlade, a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani.



Viking bravarija

Viking plastifikacija

Pay Way
Lipovica radijatori

Viking radijatori sastoje se od najkvalitetnijh aluminijskih ljevanih članaka Lipovica koja svojom kvalitetom, tradicijom i vrhunskom uslugom uspješno posluje već 40 godina. Više na
www.lipovica.hr


proračun energije

Napravite izračun za svoj prostor. Saznajte koliko Vam je energije potrebno.

o nama

Glavna ideja vodilja je izrada kvalitetnih rješenja grija- nja na jednostavniji način.